Valleyhealthsystem

Koliko sna nam zaista treba? Različite potrebe u različitim fazama života

San nije isti za sve. Naše potrebe za snom se mijenjaju tokom života, od djetinjstva do starosti. Razumijevanje ovih promjena može pomoći da bolje prilagodimo svoj stil života i očuvamo zdravlje. Novorođenčad i bebe trebaju najviše sna – čak 14 do 17 sati dnevno, jer se njihov mozak i tijelo brzo razvijaju. Djeca školske dobi

Tijelo pamti – kako loš san utiče na naše fizičko zdravlje

San nije luksuz, već biološka potreba koja ima dubok uticaj na naše fizičko zdravlje. Kada ne spavamo dovoljno, cijeli organizam ulazi u stanje stresa. Jedna neprospavana noć može poremetiti funkciju imunog sistema, ali hronični nedostatak sna ima još ozbiljnije posljedice. Nedovoljno sna povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska i gojaznosti.

Male promjene za veliki rezultat – navike koje poboljšavaju san

Loš san često nije rezultat jednog velikog problema, već niza malih navika koje se s vremenom gomilaju. Dobra vijest je da su mnoge od njih lako promjenjive. Kroz uvođenje zdravih navika moguće je značajno poboljšati kvalitet sna. Prva stvar koju treba uspostaviti jeste redovan raspored – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki

Spavajte bolje – radite efikasnije: veza između sna i produktivnosti

San je često žrtva užurbanog modernog života. Ljudi rade duže, više vremena provode pred ekranima i često zanemaruju koliko san doprinosi produktivnosti. A zapravo, kvalitetan san je jedan od najefikasnijih alata za bolje rezultate na poslu, u školi i u svakodnevnim aktivnostima. Nedostatak sna direktno utiče na pažnju, koncentraciju i brzinu donošenja odluka. Ljudi koji

Kad um ne stigne da se odmori – psihološke posljedice nespavanja

San je ključan ne samo za tijelo, već i za um. Mnogi ljudi potcjenjuju koliko je dobar san važan za emocionalnu stabilnost i mentalno zdravlje. Već nakon jedne noći sa samo nekoliko sati sna, moguće su promjene raspoloženja, pad koncentracije i povećana nervoza. Dugoročno gledano, hronična neispavanost može povećati rizik od anksioznosti, depresije i smanjenja